1Prijepis poslanice koju je poslao Jeremija sužnjima koje je kralj Babilonaca uskoro imao odvesti u Babilon da im saopći preporuke što mu ih je povjerio Bog. Zbog grijeha što ste ih pred Bogom počinili, Nabukodonozor, kralj Babilonaca, odvest će vas kao sužnje u Babilon.stylus2Kada stignete u Babilon, ostat ćete ondje mnogo godina i za dugo vrijeme, do sedmog naraštaja, a potom ću vas odande u miru izvesti.stylus3A u Babilonu vidjet ćete bogove - srebrne, zlatne i drvene - koji se nose na leđima i koji neznabošcima strah zadaju.stylus4Čuvajte se! Ne povodite se za tuđim narodima i nemojte da vas pred tim bogovima strah obuzmestylus5kad opazite pred njima i za njima mnoštvo koje im se klanja. Recite u srcu: "Tebi se, Gospode, jedinomu treba klanjati."stylus6Jer s vama je moj anđeo - njemu ste životom svojim odgovorni.stylus7Jezik im je izgladio umjetnik, drugi su ih obložili zlatom i srebrom: obmana su i govoriti ne mogu.stylus8Kao za gizdavu djevojku, uzimaju zlato i prave krune za glave svojih bogova.stylus9A dogodi se te svećenici potkradaju sa svojih bogova zlato i srebro i troše ga za sebe; daruju ga čak i bludnicama u bludilištima. Ukrašuju ih haljinama kao ljude -stylus10te bogove, srebrne, zlatne i drvene, no oni se od hrđe i crvotoči obraniti ne mogustylus11usprkos grimizu kojim ih odijevaju. Potrebno im je čistiti lica od hramske prašine koja napada na njih.stylus12Jedan drži žezlo kao poglavar pokrajine, ali nikog tko bi ga uvrijedio ne može pogubiti;stylus13drugi u desnici drži mač i sjekiru, ali se ne može obraniti ni od rata ni od razbojnika.stylus14Po tom jasno slijedi: to bogovi nisu - njih se, dakle, ne bojte!stylus15Kao što posuda kojom se čovjek služi postaje beskorisnom kada se razbije, tako je i s njihovim bogovima koji su postavljeni u hramovima.stylus16Oči su im pune prašine što je dižu noge onih koji ulaze.stylus17I kao što su na sve strane zatvorena vrata onome koji se ogriješio o kralja te ima biti pogubljen, tako svećenici utvrđuju hramove ovih bogova vratima, bravama i zasunima, bojeći se da ih razbojnici ne opljačkaju.stylus18Užižu im svjetiljke u mnogo većem broju negoli sebi samima, ali nijedne od njih bogovi ne mogu vidjeti.stylus19Nalik su na grede hrama: srce im iznutra, kažu, crvi rastaču - crvi koji gmižu iz zemlje te rastaču njih i njihove haljine.stylus20Oni i ne osjećaju da im je lice pocrnjelo od dima što se diže u hramu.stylus21Na njihova tijela i glave dolijeću šišmiši, lastavice i druge ptice; a ima i mačaka.stylus22Po tim ćete znacima prepoznati da to bogovi nisu - njih se, dakle, ne bojte!stylus23Ne očiste li im naslagu sa zlata kojim su obloženi za ukras, sami ga neće osvjetlati. Nisu ni osjećali dok su ih salijevali.stylus24Kupovali su ih za najvišu cijenu, a nema u njima životnoga daha.stylus25Bez nogu su, pa ih na ramenima nose i tad pokazuju svoje ruglo ljudima; stide ih se i oni koji im služe,stylus26jer padne li koji bog na zemlju, oni ga moraju podići; usprave li ih, oni se sami od sebe neće pomaći; ako se nagnu, ne mogu se uspraviti.stylus27Kao mrtvacima darove im prinose. Svećenici im njihovi tada odnose žrtve da izvuku korist prodajući ih. Isto tako i njihove žene prigrabe po dio, ne dijeleći ništa siromasima i nemoćnima. Njihovih se žrtava dotiču žene u čišćenju, a i porodilje.stylus28Po tom dobro znate: to bogovi nisu - ništa ih se ne bojte!stylus29TÓa kako biste ih mogli zvati bogovima? Tima srebrnim, zlatnim i drvenim bogovima žrtve prinose žene.stylus30U njihovim hramovima svećenici sjede poderanih haljina, obrijane glave i brade, ne pokrivajući glave;stylus31tule i viču pred svojim bogovima, kao na mrtvačkim gozbama.stylus32Svećenici im skidaju haljine te njima odijevaju svoje žene i djecu.stylus33Učine li im kakvo dobro ili zlo, oni to ne mogu uzvratiti;stylus34niti mogu koga učiniti kraljem ili ga svrgnuti; niti mogu dati bogatstvo ili novac. Učini li im tko zavjet pa ga ne održi, oni ga ne mogu prisiliti da za to odgovara.stylus35Oni ne mogu čovjeka spasiti od smrti niti slabijeg osloboditi od jačeg;stylus36ne mogu slijepcu vratiti vid niti izbaviti čovjeka iz nevolje;stylus37ne mogu se smilovati udovici niti učiniti dobro siroti.stylus38Nalik su na kamenje iz planine, ti bogovi obloženi zlatom i srebrom. Oni koji ih štuju stidjet će se!stylus39Kako se, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!stylus40I sami ih Kaldejci obeščašćuju; jer videći nijema čovjeka koji ne može govoriti, oni ga dovode Belu i traže da čovjek progovori, kao da bi ga bog mogao čuti;stylus41i nesposobni su promisliti o tome i ostaviti te bogove, toliko su lišeni razbora!stylus42Žene opasane užetom sjede na putovima i pale kad od maslinovih ljusaka;stylus43kada koju od njih snubi prolaznik da mu se poda, ona se ruga svojoj susjedi što je nisu zapazili kao nju i što joj uže nije prekinuto.stylus44Sve što se događa u blizini tih bogova prijevara je; kako ih, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!stylus45Načiniše ih drvodjelje i zlatari, i nisu drugo doli tvorevina njihova.stylus46Njihovi izrađivači ne žive dugo; kako bi njihove rukotvorine bile bogovi?stylus47Jer svojim će potomcima ostaviti samo obmanu i sramotu.stylus48Ako ljude pogodi rat ili nevolja, svećenici se među sobom savjetuju gdje da se s njima sakriju;stylus49kako ne uvidjeti da to nisu bogovi kad ni sami sebe ne mogu izbaviti od rata i od nevolja?stylus50Po svemu tomu znat će se: ti drveni idoli, obloženi zlatom ili srebrom, samo su prijevara! Svima, narodima i kraljevima, bit će jasno: nisu to bogovi, nego su djela ruku ljudskih: nikakva Božjeg udjela u njima nema!stylus51Kome, dakle, neće biti jasno: to bogovi nisu?stylus52TÓa ne mogu oni postaviti kralja u nekoj zemlji niti dati kišu ljudima;stylus53ne mogu presuditi u svojim poslovima niti izbaviti potlačenog; nemoćni su oni poput vrana između neba i zemlje.stylus54Neka padne vatra na hram tih drvenih bogova obloženih zlatom ili srebrom, njihovi će svećenici pobjeći i spasiti se, dok će oni ondje izgorjeti kao grede.stylus55Oni se ne mogu opirati ni kralju ni neprijatelju.stylus56Kako onda pomisliti ili povjerovati da su to bogovi?stylus57Ti drveni bogovi obloženi srebrom i zlatom ne mogu se obraniti ni od kradljivaca ni od razbojnika: kako su ovi jači od njih, opljačkat će im zlato i srebro i otići s haljinama u koje su odjeveni; oni su nesposobni sebi samima pomoći.stylus58Zato je bolje biti kralj koji dokazuje svoju hrabrost, ili u kući korisna posuda kojom se vlasnik služi nego lažni bogovi; bolja su i vrata u kući koja čuvaju ono što je u njoj nego lažni bogovi; i drveni stup u kakvoj palači bolji je nego lažni bogovi.stylus59Sunce, mjesec i zvijezde, dok sjaju da izvrše službu, poslušni su.stylus60Milina je vidjeti i munju kada sijevne. A vjetar donosi dah svoj zemlji,stylus61i oblaci, kada im Gospod zapovjedi da oblete svu zemlju, odmah izvrše nalog Božji. Vatra, poslana odozgo da sažeže gore i šume, izvršava što joj je naloženo.stylus62Sa svim ovim ti se bogovi ni ljepotom ni snagom usporediti ne mogu.stylus63Zato se ne može misliti ni reći da su to bogovi, jer nisu sposobni kazniti niti učiniti dobra ljudima.stylus64Kada, dakle, znate da to bogovi nisu, njih se ne bojte!stylus65Oni ne mogu ni prokleti ni blagosloviti kraljeva;stylus66niti mogu narodima pokazati znamenja na nebu; oni ne sjaju kao sunce niti svijetle kao mjesec.stylus67Zvijeri su od njih bolje; pobjeći one mogu u skrovište i sebi pomoći.stylus68Nikako nam, dakle, nije jasno da su to bogovi; stoga ih se ne bojte!stylus69Kao ptičje strašilo u nečuvanu polju lubenica, takvi su njihovi drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.stylus70Jednako su slični glogovu grmu u vrtu na koji sjeda svaka ptica ili mrtvacu bačenu u mrak - ti drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.stylus71Po grimizu i crvenilu što na njima trune prepoznat ćete da to nisu bogovi. Napokon i sami budu izjedeni te postanu na sramotu zemlji.stylus72Koliko je bolji pravednik koji nema kumirÄa; sramota je daleko od njega!stylus
